Kviz o morima

More kao životni prostor
Gdje u moru živi većina životinjskih i biljnih vrsta?*
- U blizini šuma mangrova: mangrovi su odlično mjesto za razmnožavanje riba, škampa i rakova. Njihov gust sustav korijenja osigurava dragocjeno stanište.
- Na tropskim koraljnim grebenima: podvodne planine nalazimo uglavnom u vodama s mnogo svjetla i s temperaturom iznad 20 stupnjeva Celzija. Ovdje obitavaju mnoge živopisne ribe i koralji.
- Na otvorenom moru: Velike količine planktona ovdje omogućavaju život velikim jatima riba. To je i dom divovskih lignji i ulješura.
- U dubokom moru: u ledenim i mračnim dubinama rasprostire se velik planinski lanac dug 70 000 kilometara. Ovdje žive nepoznata živa bića, a u blatnom tlu nalazimo brojne sićušne organizme.

Ovo je jedino more bez kopnene granice, nalazi se u potpunosti unutar Atlantskog oceanskog vrtloga i grubo ocrtava rubove Bermudskog trokuta. Dobilo je ime po plutajućoj morskoj travi koja pruža stanište vrstama poput morskih kornjači.
Koje je to more?*
- Crveno more
- Sargaško more
- Labradorsko more
- Južno kinesko more

Pedesetih godina prošlog stoljeća mislilo se da su riblji fondovi u morima neiscrpni. Danas znamo da je ta pretpostavka bila pogrešna.
Koliki postotak svjetskih ribljih fondova se već danas koristi do održive granice ili su pak već prekomjerno izlovljeni?*
- 30%
- 50%
- 70%
- 90%

Onečišćavanje mora dosegnulo je dramatične razmjere. Jedan od glavnih razloga je ogromna upotreba plastike, prvenstveno jednokratne te neodgovarajuće gospodarenje plastičnim otpadom.
Koliko plastičnog otpada svake minute završava u moru?*
- Puna 110-litarska vreća za smeće
- Zapremnina jedne kupaonske kade
- Puni šleper
- Teret jednog tankera

Ova vodena masa doživljava posljedice klimatskih promjena brže nego igdje drugdje na svijetu. Moramo je zaštititi kako bi životinjske vrste koje su ovisne o ledu – poput narvala, belugi, morževa ili polarnih medvjeda – dobile priliku za preživljavanje.*
- Antarktički ocean
- Arktički ocean
- Meksički zaljev
- Sjeverno more

Tražeći naftu veliki brodovi zvučnim valovima istražuju morsko dno. Zvučni topovi pritom svakih deset sekundi u trajanju od više mjeseci ispaljuju zvuk eksplozije glasnoće do 260 decibela.
Kakve učinke imaju zvučni topovi naftne industrije?*
- Manji ribari su oštećeni jer jata riba sele na mirnija područja.
- Zvuk eksplozije ometa komunikaciju podmornica. Zbog toga je u prošlosti već dolazilo do tehničkih poteškoća.
- Kretanje zvuka ometa proizvodnju kisika morskih algi.
- Buka ometa orijentaciju mnogih morskih životinja.

Kako bismo spasili mora i njihove stanovnike, potrebno je djelovati odmah! Prekomjerni izlov, onečišćenje i acidifikacija jako opterećuju naša mora i oceane. Što treba učiniti?
Mora još uvijek možemo spasiti…*
- … kupovanjem riba s MSC certifikatom (jamstvo da riblji proizvodi potječu od održivog ribarenja).
- … izgradnjom zaštićenih područja gdje je zabranjeno svako iskorištavanje mora.
- … izgradnjom velikih ribogojnica koje brinu o našoj prehrani.
- … uvođenjem svjetske zabrane plivanja i ronjenja.

Mora i njihovi stanovnici trebaju zaštićena područja kako bi se mogli oporaviti.
Koliki je postotak svjetskih mora već zaštićen?*
- 1%
- 10%
- 34%
- 60%

KVIZ O SVJETSKIM MORIMA