Greenpeace je od Ministarstva tražio objavu svih studija, rješenja i ostalih relevantnih dokumenata. Ministarstvo je osnovalo Povjerenstvo za istraživanje velike nesreće baš za slučaj Ivane D, međutim nisu poznati ni članovi tog Povjerenstva niti njihove odluke. Komunikacija s javnosti je u cijelom ovom razdoblju izuzetno netransparentna. Ono što znamo je da je Državni inspektorat u rujnu 2021. godine donio Rješenje koje nalaže INA-i da izvadi platformu unutar godinu dana, kao i da su dva druga državna tijela dala mišljenje da se platforma treba izvaditi. I Ured pučke pravobraniteljice je zatražio isto. Ministarstvo odugovlači s donošenjem konačne odluke, kupujući vrijeme Ini za financijske uštede.

U zadnje tri godine Greenpeace ne dopušta da slučaj plinske platforme Ivane D potone u zaborav. Kontinuirano tražimo da Ina preuzme odgovornost za svoj otpad i u potpunosti ga ukloni iz Jadranskog mora. Od nadležnih institucija tražimo da se provedu potrebne inspekcije i to uz transparentno izvještavanje javnosti. Od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja tražimo objavu svih studija, rješenja i ostalih relevantnih dokumenata vezanih uz ovaj slučaj. Greenpeaceovi aktivisti mnogo su puta u zadnje tri godine upozoravali javnost na slučaj Ivane D kroz razne akcije ispred sjedišta Ine. Na treću obljetnicu potonuća početkom prosinca 2023. postavljen je Umjetnički greben, šestmetarska skulptura pred zgradom Ine kao odgovor na Inin demagoški spin da Ivanu D, umjesto da izvadi iz mora, pretvori u umjetni greben.

Tražimo od Vlade da Ini naloži hitno i nedvosmisleno uklanjanje potonule konstrukcije platforme Ivana D s dna Jadranskog mora. Prema istraživanju javnog mnijenja iz lipnja 2023. koje je za Greenpeace provela agencija Promocija plus, čak 74 posto hrvatskih građana smatra kako Ivanu D treba ukloniti s dna Jadranskog mora. Vlada mora čuti glas svojih građana i uzeti u obzir njihove interese, a ne štititi profit fosilnih kompanija.

Izgradnja umjetnih grebena može imati smisla samo ako su ti grebeni isključivo u tu svrhu pravilno projektirani, izgrađeni, postavljeni i nadzirani. Ako se predviđene koristi ne ostvare, tada se oni trebaju ukloniti. Inina platforma nije ništa drugo nego ‘greben pogodnosti’.

Bilo koji otpad koji ostavite duže u moru poslužit će kao mjesto okupljanja morskih organizama, to ne znači da trebamo bacati otpad u more. Smatramo da je to Inin izgovor, a ne pravi razlog ostavljanja platforme u moru. Vađenje potonulih platformi može koštati na desetke milijuna eura. Naravno da je jeftinije promovirati umjetni greben.

Plin nije čist, niti je zelen, niti je tranzicijsko gorivo. Plin značajno ugrožava klimu, baš kao i sva fosilna goriva. Sam izraz “prirodni plin” je manipulativan. Ovo fosilno gorivo je izvor značajnih emisija ugljičnog dioksida, ali i metana koji je, promatrano u razdoblju od 20 godina, čak 84 puta snažniji staklenički plin od ugljičnog dioksida. Znanstvena istraživanja upozoravaju na istjecanja metana tijekom crpljenja, transporta i skladištenja fosilnog plina. Nova plinska infrastruktura koja se planira u Hrvatskoj može nas ‘zabetonirati’ u fosilno doba, čije nemilosrdne posljedice već itekako osjećamo na vlastitoj koži. Već desetljećima fosilna industrija dobro zna da snosi najveću odgovornost za klimatsku krizu, no namjerno prikriva istinu i nastoji diskreditirati znanstvene dokaze, ne bi li nesmetano nastavila s prljavim poslovima koji joj donose enormne profite.